U rečenici sa zamjeničkim prilogom tako (ili priložnom skupinom s tim prilogom) kot priložnom oznakom načina more se uza njega na mjesto priložne oznake načina ugraditi druga rečenica, ka iskazuje posljedicu, izašlu iz načina, na ki je označen sadržaj glavne rečenice. Pri takovom ugradjivanju označava se odvisna rečenica veznikom da.

Kategorijom vrimena se u odvisnoj rečenici ne more označiti vrime, ko bi bilo prije vrimena, označenoga u glavnoj rečenici. Ako je u glavnoj prošlo vrime, moru u odvisnoj biti sva vrimena. Ako je u glavnoj sadašnje, more u odvisnoj biti buduće i sadašnje; ako je u glavnoj buduće, more i u odvisnoj biti samo buduće.

Pokidob da prezent u namjernoj rečenici ne izriče apsolutnu (pravu) sadašnjost, more po vidu biti svršen i nesvršen.

Odvisno složena rečenica

Zač dičak govori tako, da ga ni živa duša ne razumi?

sklopljena je posljedičnim ugradjivanjem od ishodnih:

1. Zač dičak govori tako?
2. Ni živa duša ga ne razumi.

i to tako, da je druga ugradjena u prvu uz zamjenički prilog tako kot proširenje priložne oznake načina, kim se izriče posljedica, ka nastaje iz sadržaja glavne rečenice.

Druge takove rečenice su:

Majuške pobožnosti su kapelan Anton Grubić upeljali tako, da su je držali Milanović Ivan Ifča polag Čukovića knjižic. MM-S 202 – Njevo iskustvo je, da se i duže vrime da živiti tako, da se vjerski i religiozni osjećaji, ćuti dadu na stran porinuti. AB-NP 26 – A ta človik je izgledao tako zguren, tako slomljen, da se to ne more ni povidati, a manje popisati. IH-PS 19 – Hrana je bila tako odurna, da neke dane nisam mogao ništa jisti. MS-BD 53

Posljedična rečenica ugradjuje se i uz složene izraze, u ki su zamjenički prilogi tako i toliko.

Odvisno složena rečenica

Bilo je toliko ljudi, da je polovica morala stati.

sklopljena je posljedičnim ugradjivanjem od ishodnih:

1. Bilo je toliko ljudi.
2. Polovica je morala stati.

Takove rečenice su:

Brojio si Jakov opet pineze, ali i ov put ih nije bilo toliko, da bi si neg maloga junca bio mogao kupiti … MK-CS 176 – Onda se zemlja tako naglo potresla, da su se gibali temelji uze. NZ 313 – Tako žalno si jaču, da se človik nek strese od straha … IH-VM 91

Posljedične rečenice ugradjuju se i uz druge priložne izraze, kad izriču način, iz koga ishadja nekakova posljedica.

Na tom velikom putu se ljudi deset dan i duglje na morju vozidu [sic!], da drugoga ne vidu, nek nad glavami nebo … MK-CS 146 – Jačili su iz svega grla, da je cijelo polje glušalo … razg.

U daljnjoj preobliki izostavljaju se zvećega priložni izrazi načina tako i toliko, a njevo značenje se prenaša na ugradjenu posljedičnu rečenicu i nje veznik da.

A prašćići su vrešćali u livcu, da je bilo strašno. IH-VM 35 – Krešći, vrešći Luka, da se ljudi stiču; MMM-J 190 – Počne ada poskakivati, da je tutnjalo, kot da koraca vol po dvoru. FB-NK 59

Pri toj preobliki se more oblik zamjeničkoga priloga tako i zadržati, onda ali on nij već priložna oznaka, nego postane skupa s veznikom da dio posljedičnoga vezničkoga izraza tako da. Tim je veznik jednoznačno definiran kot posljedični, ali izričaj postane mnogoznačan.

Nij lipo … ali se je to od davnih vrimen uobičajilo, tako da to nije kradja. FB-NK 49 – Dva fanjki su se kot strijela hitro odruljali u zadnju hižu, tako da sam ja kot hipnotiziran ostao sam s kolcem. AB-SL 18 – U istu dob sam si bio svistan svoje privlačne moći, tako da sam se samo grohotno smijao. AŠ-ZD 75

U ghkj. je ta način posljedičnoga ugradjivanja jako obljubljen, morebit da dolazi ovde do izražaja i neki uticaj nimškoga jezika i posljedičnoga ugradjivanja s pomoću veznika sodass.

Pogodbene ili kondicionalne rečenice