Glagoli hotenja (verba voluntatis) izriču, da negdo nešto kani. Takovi su: čeznuti, hotiti, htiti, kaniti, odlučiti (se), poželjiti, priželjkivati, željiti …

… samo sam htio, da vam još ča ostane. PJ-S 112 – U logoru se pročuje parola: komanda želji, da sami izaberemo upravu, da organiziramo odbore i da se skrbimo za red. MS-BD 100 – … kanio je, da budem duhovnik i da naslijedim njegovoga brata Antuna Seme­likera. MS-BD 16 – Ja hoću, da vjerujem uvijek tomu prvomu. IH-VM predg.

U ghkj. se kod glagolov hotenja hotiti, htiti, kaniti, željiti, poželjiti u slučaji, kad je u svi dvi ishodni rečenica isti subjekt, odvisna rečenica skoro prez iznimke preoblikuje infinitivom v. § 1693 i d.. Za poslidnju rečenicu moglo bi se reći, da je stvorena u krivo shvaćenoj želji za pribli­žavanjem nekim oblikom, za ke se je mislilo, da pripadaju hstj., iako se i u njem obično vrši preoblika infinitivizacije onde, kade je to moguće.

Neki glagoli hotenja izriču potriboću da se izvrši neka radnja. Takovi glagoli su: morati, tribati, imati …

Ignjača mora da pusti … FB-NK 54 – Zato proklet on, ki mora da dojde za manom. IH-VM predg.

I kod ovih, a takaj i kod glagolov u sljedećem paragrafu, mora se opet istaknuti, da se u ghkj. skoro prez iznimke vrši infinitivizacija. v. 1693 i d. Rijetke primjere izričnoga ugradjivanja susrećemo većinom u pedeseti i šezdeseti ljeti prošloga stoljeća, kad se je forsiralo preuzimanje hstj. i za Gradišće, kod Ignaca Horvata jur u zbirki „Veliki i mali“ iz 1927. ljeta.

Manja skupina glagolov hotenja izriče mogućnost njegovoga slobodnoga ostvarenja. Takovi glagoli su: moći, smiti, znati …

Ali nije mogal tako da dugo živi. IH-VM predg. – Ne smim, da najzatpomislim, jer ću oslabiti i suze će mi u oči. BŠ-SK 20

Izrične rečenice s veznikom da umeću se i uz pokazne zamjenice, ke stoju kot subjekti ili objekti uz glagole, ki izriču, da se nešto goda, da nešto postoji, da počinje ili prestaje, pomaže ili odmaže, da je uspješno ili neuspješno, da je dobro ili čemerno. To su izrične rečenice u tako prenesenom smislu, da je moremo bolje nazivati objasnidbene. Po tipu ugradjivanja u glavnu su one ali ista vrst rečenic kot i izrične.

S glagoli dogadjanja