U rečenici se riči ugradjuju u sintaksne kategorije. Zato pod redom riči razumimo redoslijed i tim raspored sintaksnih kategorijov.

Te kategorije se moru izraziti

a) jednom ričju:

Bože ! MK-CS 15 – Otac se je dao u pilo. AB-SL 66 – Odvalite kamen ! NZ 244 – Ne bojte se, ar nut nazvišćujem vam veliko veselje. NZ-145 – Ne umrtvi ljubav ! AŠ-ZD 151 – Gledao sam potresen za njom. AB-SL 66

b) skupinom riči:

Paul je bio simpatičan dečko. JČ-SS 78 – Tako ste to rekli ? IH-HR 13 – Grgo je djelao u očevom gospodarstvu. FB-NK 75 – A kamo ćeš s lopatom ? AB-SL 88

Kot u standardnom jeziku u Hrvatskoj je i u ghkj. poredak sintaksnih kategorijov relativno slobodan. Tako moru riči (sintaksne kategorije) minjati mjesto u rečenici, a da se pri tom ne minja odnos riči i značenje rečenic. Ali zvana toga egzistira i obavezni, tj. čvrsti red riči, kot je to slučaj kod proklitikov i enklitikov.

A osebujnost je u gradišćanskohrvatskom jeziku uticaj nimškoga, u manjoj mjeri i ugarskoga jezika, ča naliže red sintaksnih kategorijov u rečenici.

Kod vrsti reda riči razlikujemo

a) stilski neobilježen (neutralan, običan) red riči i

b) stilski obilježen (afektivan, obrnut) red riči.

U prvom su sve riči jednako važne, nijedna ne stoji na zvanarednom mjestu niti ima rečenični naglasak. Ov red kaže objektivan stav govornika.

Kod stilski obilježenih rečenic nisu sve riči, sve skupine riči jednako važne. Govornik stavlja to, ča kani naglasiti, na drugo mjesto, nego bi to činio u neobilježenom redu riči.

Naglašena mjesta u rečenici su prvo i poslidnje. Ali zvana toga more biti i rečenični naglasak uzrok za osebujan red riči.

Začrljenio sam se do ušes. AB-SL 57 – Gospodine, usliši molitvu moju. KN-404 – Ja ništa nisam rekao. JČ-SS 105

Pregled vrsti reda riči: