ZIGH - gramatika / Grammatik

Vrst i

355

Ona ima sljedeće nastavke:

	Jednina	Množina
N	-Ø	-i
G	-i	-i
D	-i	-am
A	-Ø	-i
V	-Ø	-i
L	-i	-i
I	-u, -ju, -om	-i

356

Ovoj vrsti pripadaju imenice ženskoga roda, ke u N jd. završavaju na suglasnik, npr. dȏb, skȓb, zȏb; pȇć, mȏć, pómoć, nȏć, pólnoć; pȗč, rȋč, žȗč; vȋd, spóvid, prépovid, zápovid, zȋd; bȏl, mìsao, pogȋbēl, sȏl, obȋtēlj, jésen, strȃn, klȗp, stvȃr, zvȋr, ȏs, sinókoš, ćȗt, sùćūt, mlȃt, nȋt, pámet, pȏvijēst, bòlest, čȃst, kȏst, mȃst, nápast, prìčest, slȃst, strȃst, vȋst, svȋst, vlȃst, óblast, smȓt, vȓst; vȗš; cȋv, nȃdīv, kȓv, ljȗbāv, nȃrāv; lȃž, prátež; pȑsi (ženske) i dosta velik broj imenic – u prvom redu apstraktnih – na -ost, npr. mlàdost, ràdost, znànost …

Od zbirnih imenic na -ad se je udomaćila jedino imenica mòmčad.

357

Imenice, ke na kraju osnove imaju l, imaju u N jd. vokaliziranu osnovu, npr. G jd. mísli – N jd. mìsao.

	Jednina	Množina
N	mìsao	mísl-i
G	mísl-i	mísl-i
D	mísl-i	míšlj-am
A	mìsao	mísl-i
V	mìsao	mísl-i
L	mísl-i	mísl-i
I	míšlj-u/-om ili mìšlj-ū/-ōm	mísl-i

358

Imenice vrsti i imaju u I jd. nastavak -u/-ju ili nastavak -om, npr. sve apstraktne imenice na -ost:

	Jednina		Množina
N	ràdost	mìlost	ràdost-i	mìlost-i
G	ràdost-i	mìlost-i	ràdost-i	mìlost-i
D	ràdost-i	mìlost-i	ràdošć-am	mìlošć-am
A	ràdost	mìlost	ràdost-i	mìlost-i
V	ràdost	mìlost	ràdost-i	mìlost-i
L	ràdost-i	mìlost-i	ràdost-i	mìlost-i
I	ràdošć-u/-om	mìlošć-u/-om	ràdost-i	mìlost-i

359

Nastavak -om u I jd. moru imati sve imenice i-deklinacije, ali po mogućnosti se daje prednost nastavku -ju, tako i kod imenic, ke završavaju na suglasnike č, ž, š, s, z, r, npr. rìčjū, làžjū, sinókošju, ȏsju, zvìrjū. Imenice, kim završava osnova na usnične (p, b, v, m) i zubne suglasnike (t, d, l, n), imaju nastavak -u i jotiranu osnovu s alternacijom: p/plj, b/blj, v/vlj, m/mlj, t/ć, d/dj, l/lj, n/nj, npr. skȑbljū, kȑvljū, smȑćū, spóvidju, bólju.

U jotiranoj osnovi se predzadnji suglasnik prilagodjuje jotiranomu, pa alterniraju s/š i z/ž, npr. mìsao – mísli – míšljū, mȃst – mȃsti – màšćū, svȋst – svȋsti – svíšću/svìšćū, krȋpōst – krȋpōsti – krȋpōšću.
Imenice, kim osnova završava na ć, dj, lj imaju nastavak -u, npr. nòćū, pómoću/pomòćū, obȋtēlju.

	Jednina			Množina
N	rȋč	pȇć	kȏst	rȋč-i	péć-i	kóst-i
G	rȋč-i	pèć-i	kòst-i	ríč-i	péć-i	kóst-i
D	rȋč-i	pèć-i	kòst-i	rìč-ām	pèć-ām	kòšć-ām
A	rȋč	pȇć	kȏst	rȋč-i	péć-i	kóst-i
V	rȋč	pȇć	kȏst	rȋč-i	péć-i	kóst-i
L	rȋč-i	pèć-i	kòst-i	ríč-i	péć-i	kóst-i
I	rìč-jū/rìč-ōm	pèć-ū/-ōm	kòšć-ū/-ōm	ríč-i	péć-i	kóst-i

360

U ovu deklinaciju idu i ženske pȑsi, dokle se muška pȑsa dekliniraju kot imenice sridnjega roda.

… akoprem sam Jezuš Kristuš niti jednom ričju nije prepovidao ove moderne ideje dušobrižničtva. JW-PP 142 – Ali ja sam skrblju bižao po škamlji sve dalje najzad do zadnjega i desetoga. MM-S 17 – … likvidirati hicom iz pištolje, užem okolo vrata ili vrućom peću u krematorijumu. MS-BD 30 – Štimam samo nedilju i četvrtak se je kuhalo s mašću. MM-S 59

361

Neke imenice nimaju praktično nikad nastavak -u/-ju, npr. jésen, strȃn; ćȗt, sùćūt; prátež; zbirna imenica mòmčad.

Človika mekom pratežom obličenoga? NZ 41

362

Imenica kćȋ

Za razliku od hstj. se imenica kćȋ u ghkj. deklinira samo po vrsti e. U govoru se nigdir ne hasnuje vrst i, a u literaturi su primjeri jako rijetki:

Čuvaj se pastirskih krav pak školnikovih kćeri ! IH-ŠZ 21

Naglasak

Naglasak

Vrst i

Naglasak

GH rječnik

Jezični ABC

podupiraju nas: