a) Većina neprefigiranih glagolov prez tvorbenoga formanta (glagoli I. vrsti) je nesvršena:

bósti, pèći, pìti, rásti, žèti …

Takovih svršenih glagolov je malo, npr. rèći, stàti.

Ovi nesvršeni glagoli prefiksacijom svenek nastanu svršeni: ubósti, spèći, spìti, narásti, prirásti, nažéti.

b) Ako svršeni glagoli dostanu prefiks, onda su i novostvoreni glagoli svenek svršeni:

dòdati ( od dàti), prepòznati ( od pòznati), prepròdati ( od pròdati), pòstati ( od stàti), postáviti ( od stáviti), izumríti ( od umríti) …

c) Od neprefigiranih nesvršenih glagolov, ki imaju tvorbeni formant, nastaju prefiksacijom isto tako najvećkrat svršeni glagoli. Ov način tvorbe svršenih glagolov je u ghkj. najfrekventniji.

lȃmati – zlȃmati govòriti – sprogovòriti
ùčiti – naùčiti kupòvati – nakupòvati
djélati – udjélati vjéžbati – zavjéžbati
ȋgrati se – naȋgrati se objédvati – naobjédvati se
glùšati – zaglùšati kȃzati – pokȃzati
mùčiti – izmùčiti kvȃriti se – pokvȃriti se

d) Nesvršeni glagol more imati i neprefigiran svršeni par:

kupòvati – kȗpiti plȃćati – plàtiti
dȃvati – dàti pȗšćati – pùstiti
rȋtati – rȋtnuti stàjati se – stàti se

e) Od prefigiranih (složenih) nesvršenih glagolov se prefiksi po-, iz-, poiz - (u starji teksti pozi-) tvoru svršeni glagoli s distributivnim značenjem, a prefiksom na- svršeni glagoli sa sativnim značenjem:

izostàjati – poizostàjati zibìrati – pozibìrati
postàjati – popostàjati djélati – nadjélati se
razmȃtati – porazmȃtati povȋdati – napovȋdati

Primjeri:

A ljudi na puti skupa popostaju / Ter čižmaru Mihi zglasa pravo daju. MMM-J 191 – Cimešter pohadja od vraga do vraga,/ Dost se naposluša kod svakoga praga. MMM-J 142

f) Svršeni glagoli nastaju i sufiksom -nu-. Tako nastali glagoli dostaju značenje trenutnosti i jednokratnosti:

prigibȏvati – prìgnuti krìčati – krìknuti
pritȋskati – pritísnuti zdihȃvati – zdàhnuti
vȋkati – vȋknuti obràćati – obȓnuti

I posudjenice iz nimškoga jezika (obično na -īrati ili -ati), ali i posudje­ni­ce iz ugarskoga jezika moru dostati prefikse, tako da se uklapaju u ghkj.:

bȃtriti – obȃtriti bantòvati – zbantòvati
cìfrati – nacìfrati fárbati – pofárbati
hasnòvati – pohasnòvati kínčiti – nakínčiti
sekȋrati – nasekȋrati se špótati – pošpótati
táncati – natáncati se

Prefiksi su u ghkj. uglavnom isti kot i u hstj. Razlikuju se samo prefiksi zu- i zup- (zùstati, zustáviti, zupstȇgnuti) i čakavski prefiks va/v (važìgati – vàžgati, vagànjati – vàgnati, vkanjȇvati – vkániti), ki se ne javlja kod gh. štokavcev.

S druge strani imamo u ghkj. i prefikse-prevedenice, ki su za gh. tipični. Nastali su od prilogov, i to pod uticajem nimškoga i ugarskoga jezika:

dójti – vȃndójti pójti – góripójti
postȃviti – dólipostáviti sjésti – skùpasjésti
skòčiti – nútrskòčiti stàti – prȋkstàti
zéti – skùpazéti vȓnuti – nàjzadvȓnuti/najzȃdvȓnuti

Imperfektivizacija