Povratni ili refleksivni glagoli su glagoli, ki imaj u povrat­nu zamjenicu se. Od njih je potribno razlikovati oblike nepovratnih glagolov, ki tvoru tom zamjenicom pasiv i bezlične konstrukcije.

Povratni glagoli su neprelazni, a zamjenica se je formalna karakteristika neprelaznosti.

Zamjenica se daje glagolom i dodatna značenja, a svi povratni glagoli se moru uvrstiti u tri temeljne tipe. To su:

– pravi povratni glagoli

– medjusobno povratni (recipročni) glagoli

– nepravi povratni glagoli

Pravi povratni glagoli kažu, da se radnja vrši na vršitelju radnje, to znači, da je subjekt u isto vrime i objekt.

Pred nekolikimi dani mi se je moja nova sekretarica ponudila kot zreli sad. AŠ-ZD 43 – … da se je košulja sama gibala, kad sam ju svlikao i rastegnuo na sunce. FB-NK 6

Ti glagoli se moru zaminiti izrazom prelazni glagol s akuzativom zamjenice sebe: Preveć sebe hvališ. (Preveć se hvališ). Zato ima pravi povratni glagol kot opoziciju prelazni glagol istovjetnoga glagolskoga dijela: Hvališ se znači Hvališ sebe, a ne Hvališ prijatelja.

Medjusobno povratni ili recipročni glagoli izriču radnju, ku vršu dva subjekti ili med sobom ili jedan prema drugomu:

Opet ste se drapali. razg. – Dogovorili su se, da ćedu dojti. razg.

U ovu grupu ubrajamo i one glagole, uza ke se upotribljava enklitični oblik dativa povratne zamjenice si :

Prijatelji si daju ruke. razg. – Obećali su si vjernost ča do groba. razg.

Nepravi povratni glagoli su svi drugi povratni glagoli. Oni moru imati različna značenja. Najvećkrat su medijalni, ali izriču i radnju.

Radnju kažu glagoli: dȑžati se, ȋgrati se, špótati se, pròbiti se itd.

Ti glagoli se ne moru preobličiti, to znači, da se ne more zaminiti se naglašenim oblikom sebe. Ne more se reći ígram sebe (prema igram se) kot se more reći umívam se i umívam sébe.

Medijalni glagoli izražavaju:

– zbivanja u prirodi: mrȃčiti se, naoblȃčiti se, rumèniti se,
smrȃčiti se, dàniti se

– zbivanja u ljudi: skȑbiti se, čùditi se, ùfati se, vesèliti se, bòjati se

Mate se presrićan oprosti od kapetana ugljenara. FB-NK 12 – Kratak zimski dan počeo se je zamračivati. AB-SL 32 – Zato se nisam ufao dati toga jedinčeta ni u parni kotao za desinfekciju … FB-NK 6

Povratni glagoli nastaju dodavanjem povratne zamjenice se ili dodava­njem povratne zamjenice se i prefiksacijom od prelaznih i redje od nepre­laznih glagolov.

a) Dodavanjem povratne zamjenice se prelaznim glagolom se tvoru po­vrat­ni, npr.:

bríti – bríti se, vlíći – vlíći se/vúći se, razjàdati – razjàdati se,
hrȃniti – hrȃniti se.

Dodavanjem zamjenice se neprelaznim glagolom se tvoru povratni, npr.:

zelèniti – zelèniti se, oblàčiti – naoblàčiti se.

b) U tvorbi povratnih glagolov zamjenicom se i prefiksacijom se koristu prefiksi na-, raz-, uz-, za-, iz-, do-, npr.:

bìžati – razbìžati se, govòriti – dogovòriti se, kùhati – skùhati se, pȗhati – spȗhati se, smìjati – nasmìjati se, spáti – nàspati se, spáti – zìspati se.

Ti glagoli kot i drugi povratni glagoli sa spomenutimi prefiksalnimi morfi, ki ali ne nastaju prefiksacijom nego samo dodavanjem zamjenice se, imaju obično intenzivno i sativno značenje, npr. zamísliti se od zamísliti.

Kod nekih glagolov povratna zamjenica se nima drugoga značenja nego to, da je oznaka za neprelaznost, tako da postoju i povratni i nepovratni glagol prez razlike u značenju. Govori se:

ljeto završava 23. septembra, ali i ljeto se završava 23. septembra.

Grupa povratnih glagolov nima odgovarajućega nepovratnoga glagola s istim temeljnim značenjem, npr.:

bòjati se, plákati se, smìjati se, ùfati se.

Ghkj. ima neke povratne glagole, ke u hstj. ubrajamo med nepovratne:

ona se pláče (a ne ona plače), sjédi se! (a ne sjedni!).

Prelaznim glagolom i povratnom zamjenicom se izriče se čudakrat i pasiv v. § 599. Neki povratni glagoli moru imati već povratnih značenj, a za razliku od njih obično stoju prelazni glagoli, ki moru imati pasiv sa se, tako da se to mora razlikovati, npr.:

Brat ju je dražio. – prelazni glagol, aktiv

Nime stvari se ne smu dražiti. – prelazni glagol, pasiv (drugi dražu živine)

Oni se dražu svojim neznanjem. – recipročno značenje (jedan drugoga)

Tim se nek dražiš. – (pravo povratno značenje: ’samoga sebe’)

Zbog tih poklapanj takove rečenice nisu svenek jednoznačne.

Povratnom zamjenicom se uz glagol se tvoru bezlične rečenice, i to s dativom osobe (logičnim subjektom, odnosno priložnom oznakom vršitelja radnje) i prez takovoga dativa.

Prve izriču zbivanja u ljudi, volju i želju, da se neka radnja izvrši:

spí mi se, rȃčilo im se je, zíše joj se, néće mi se vèć itd.

U drugi konstrukcija se govori općenito o radnja, prez kakove-takove oznake, na koga se one odnašaju: čùje se, govóri se, vìdit će se, znȃ se itd.

Vrime