Glagolski prilog sadašnji ili particip prezenta imaju samo nesvršeni glagoli. Tvori se tako, da se obliku 3. l. mn. prezenta doda nastavak -ći, a kod glagolov III. i IV. vrsti s prezentskimi nastavki na -im, iš … dodaje se zvećega prezentskoj osnovi nastavak -ēći. Primjeri za obadva nastavke:

pišȗći prema pȋsati, píšem … píšu
čitajȗći čìtati, čìtam … čìtaju
pijȗći pìti, pìjēm … pìjū
držȇći dȑžati, dȑžīm … dȑžū
hvalȇći hvȃliti, hválim … hválu
živȇći žȋviti, žívim … žívu

Kod nastavka za glagolski prilog sadašnji se more izgubiti finalno - i: grìzūć, rèkūć, lèžēć, smìjūć.

Kod oblikov s finalnim -i ima glagolski prilog sadašnji uvijek dugosilazni naglasak na predzadnjem slogu, a kod za i pokraćenih oblikov se premješća naglasak za jedan slog prema početku riči. Premješćeni akcenat je kratak, a prijašnji naglašeni slog ima dužinu, npr. hvalȇći – hvàlēć, govorȇći – govòrēć, gorȗći – gòrūć, znajȗći – znàjūć.

Ležeći već mrtav nego živ na goli daska, mislio sam mnogo puti na onih osam krumpirov … FB-NK 10 – Gledajući preda se, po snižnom, granatami izoranom polju, mislio je človik, da je Novo ljeto dobro počelo. FB-NK 30 – … kazao je plačuć svoje blatne plundre. PJ-S 13 –
… Smokva se veselo strese, radujući se zori. AB-SL 11

Od glagolskih prilogov sadašnjih nastali su glagolski pridjevi sadašnji, npr.: u kipȗćoj vòdi, dojdúći tajédan, s kričȇćīm ditétom, u stojȇćēm pòložaju. Pri tom se neki takovi pridjevi hasnuju kot opisni s opozicijom cirkum­flektiranoga i akutiranoga naglaska med neodredjenim i odredje­nim pridjevskim vidom, npr.: nosȇća žèna: tȃ noséća žèna, a drugi se tretiraju kot odnosni s neutraliziranom opozicijom po odredjenosti, pak imaju svenek akutiran naglasak, kot npr. pridjev dojdúći. Neki od tih pridjevov se razlikuju od glagolskih pridjevov sadašnjih, tvorenih od glagolov III. i IV. vrsti, nastavakom -ūći namjesto -ēći (kipȗća vòda, živȗći pȋsci, vidȗće óko).

Čekamo vas dojduću srijedu … JČ-SS 51 – … ako i s drhtećom rukom. MM-S 13 – Kod … godovne večere je mati na red došla svojimi suzami, a po večeri još obadvi tete svojim ljuto kretajućim jezikom. AB-SL 15 – Iz razgovora s dicom je ali viduće, da nij betežan … IB-P 13

Pridjevno hasnovanje se je moglo probiti ili pod uticajem tudjih jezikov, a moglo bi zrcaliti i starje jezično stanje, kot primjeri sljedećega para­grafa.

U ghkj. se je očuvalo za čuda već primjerov nekadašnjih muških oblikov aktivnoga participa prezenta nego u hstj., kade se je obdržao nek oblik glede, ki se danas upotribljava isključivo kot prilog v. § 1945. Ali i u ghkj. nisu već produktivni obliki kot npr. klȇče : klèčati, klèčīm, lȇže : lèžati, lèžīm, mȗče: mùčati, mùčīm, čȗče : čùčati, čùčīm, sȋde/sȋdje : sìditi, sìdīm. I oni se danas tretiraju kot prilogi:

Bar po svetke nigdar, nit voze nit piše,/ sela ne ostavu, niti svete maše … MMM-J 189 – Sada opet bila je niska i mala, kot da ide čuče po zemlji. FB-NK 39

Prilog prošli