Tvorba komparativa takaj ne sliši tvorbi riči, nego morfologiji. Pokidob bi bilo moguće tretirati nastavke za tvorbu komparativa kot sufikse, moru biti u pokraćenoj verziji spomenuti i kod tvorbe pridjevov v. §§ 407-412.

a) Opisni pridjevi moru imati komparativ s nastavkom -ji, npr.:

gušći < gust, mladji, širji, tvrdji.

Osnove se moru pokratiti, npr.: sladji < sladak.

b) Ostali opisni pridjevi tvoru komparativ s nastavkom -iji, npr.:

glasniji < glasan, glasna, mirniji < miran, mirna,
ozbiljniji < ozbiljan, ozbiljna, pažljiviji < pažljiv,
spametniji < spametan, spametna, srićniji < srićan, srićna, strašniji < strašan, strašna, škuriji < škur,
zamišljeniji < zamišljen, zreliji < zrel ili zreo.

c) Dijel opisnih pridjevov kod tvorbe komparativa dostane nastavak -lji, npr.: skuplji < skup, življi < živ.
Zvećega su to pridjevi s pokraćenimi osnovami, npr.:

deblji < debeo, diblji < dibok, laglji < lagak, meklji < mekak.

d) Nastavak -ši se hasnuje kod tvorbe komparativa lipši < lip.

Prefiksacija