Dio glagolov se derivira prefiksalno-sufiksalnom tvorbom. Glagolov, ki su derivirani prefiksalno-sufiksalnom tvorbom, je manje nego onih, ki su derivirani nek sufiksacijom, a čuda manje nego glagolov, ki su derivirani prefiksacijom. Glagoli, ki su načinjeni prefiksalno-sufiksalnom tvorbom, su u pravilu svršeni.

Lista potvrdjenih prefiksov kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe glagolov (po abecednom redu prefiksov)

na- ob- po- u-
o- od- pod- za-

Lista potvrdjenih sufiksov kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe glagolov (po obrnutom abecednom redu sufiksov)

-ati -iti -nuti

Prefiksi na-,   o-

Prefiks na- nij plodan kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe. Hasnuje se kod tvorbe svršenih glagolov sufiksom -iti, npr.: nadariti → dati na dar.

a) Prefiks o- rijetkokrat sudjeluje kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe svršenih glagolov, ki se deriviraju od pridjevskih osnovov sa sufiksom -nuti, npr.: otvrdnuti. Takov tip tvorbe pridjevov nij plodan.

b) Prefiks o- se gustokrat upotribljava kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe svršenih glagolov sa sufiksom -iti.

Prefiks o- i sufiks -iti se kočkrat hasnuju kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe svršenih glagolov od osnovov komparativa priloga, npr.:

odaljiti se 60 → ganuti se dalje od koga.

Kod takovoga tipa prefiksalno-sufiksalne tvorbe su osnove mnogokrat od imenic i od pridjevov. Takovi glagoli moru imati različna značenja, npr.:

odužiti se → povrnuti dug (s promjenom g > ž), ojapniti → vrći japno, osirotiti → nastati sirota,
ozdraviti → znova biti zdrav.

Ovoj grupi još slišu glagoli kot npr.:

opametiti se, osloboditi (se), osvidočiti se.

Pridjevi s prefiksom ne- moru biti osnova kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe svršenih glagolov prefiksom o- i sufiksom -iti, npr.:

nečist > onečistiti, nemoguć > onemogućiti.

Prefiks o- rijetkokrat sudjeluje kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe svršenih glagolov sa sufiksom -ati, npr.: obetežati → dostati beteg (s promjenom g > ž) 61.

Prefiksi ob-, od-, po-

Prefiks ob- i njegov alomorf op- rijetkokrat sudjeluju kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe. Hasnuju se sa sufiksom -iti, npr.: obistiniti se, opkoliti.

Prefiks od- sudjeluje nek kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe od ishodnih pridjevov s prefiksom ne-. Kod takove tvorbe se hasnuje sufiks -ati. Ta tvorbeni tip nij plodan, npr.: odnemoćati → nastati nemoćan.

Prefiks po- se rijetkokrat upotribljava kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe. Kod takove tvorbe javlja se prefiks po- sa sufiksom -iti, npr.:

podrugačiti → načiniti ča/koga drugačijim,
ponimčiti → načiniti koga Nimcem (s promjenom c > č).

Prefiksi pod-, u-, za-

Prefiks pod- se rijetkokrat hasnuje kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe. Javlja se kod tvorbe svršenih glagolov sa sufiksi -iti i -ati, npr.:

bok > podbočiti (se) (promjena k > č), lakat, G lakta > podlaktati se.

Prefiks u- sudjeluje kod tvorbe svršenih glagolov sa sufiksom –iti, npr.:

utjeloviti, uzemljiti, uznaniti 62.

Ti glagoli se deriviraju od imenic i pridjevov i moru imati različna značenja, npr.:

upineziti → pretvorititi u pineze, upropastiti → vrći u propast.

Glagoli, derivirani od pridjevov, imaju zvećega dva tipe tvorbenih preoblikov, npr.:

usrićiti → načinjiti srićnim, ušantaviti → nastati šantav,
utojkaviti → nastati tojkav, uzjalaviti → nastati zjalav.

Prefiks za- se hasnuje kod prefiksalno-sufiksalne tvorbe svršenih glago­lov sa sufiksom -iti. Osnova glagolov more biti od pridjevov ili od imenic.

Glagoli, ki su derivirani od pridjevov, obično imaju tvorbenu preobliku:

zanimiti → nastati nim.

Glagoli, ki su derivirani od imenic, moru imati različna značenja, npr.:

začavlati → zabosti, zabiti čavao ili čavle, zapunjiti → dati komu punju.

Slaganje