Sintagme od dvih riči se čudakrat srašćaju u sraslice. Frekventne su sraslice, ke su nastale od koga priloga i osnove god, npr.:

kadgod, kamogod, kudgod.

Kvantitativni prilogi moru nastati srašćanjem nekoga broja ili nekoga priloga s prilogom krat, npr.:

jedankrat, dvakrat, trikrat, četirikrat, petkrat, stokrat,
jezerokrat, tisućkrat, rijetkokrat, kočkrat, parkrat,
čudakrat, gustokrat, mnogokrat, neizbrojnokrat.

Sraslica ikskrat 63 tudju prvu osnovu.

Kvantitativni prilogi takaj moru nastati srašćanjem nekoga broja ili nekoga priloga s različnimi padežnimi obliki riči put, npr.:

jedanput, dvaput, dvaputa, dvapute, triput, četiriput, stoput(i), nekolikoput(i), čudaputi, mnogoput(i), većputi.

Prvu zamjeničku osnovu ima srašćeni prilog ovput.

Manje sraslic s dvimi adverbnimi osnovami ima za drugu osnovu prilog koč, npr.:

barkoč, kadakoč.

Nekoliko sraslic ima dvi adverbne osnove, od kih je prva prilog bar, npr.:

barkada, barkako, barkuda.

Nekoliko sraslic ima za prvu osnovu pridjevnu zamjenicu sve, npr.:

svejedno, svejednako, svenek.

Srašćeni prilog ončas ima za prvu osnovu pokaznu zamjenicu, a za drugu imenicu.

Prilog žalibože je nastao srašćanjem glagola u imperativu i imenice u vokativu.

Srašćanjem glagolskih osnovov je načinjen prilog morebit.

Konverzija