Gramatička struktura rečenice se temelji na gramatički svojstvi oblikov, u ki se riči ugradjuju u rečenicu u neke sintaksne kategorije. Pri tom jedan oblik riči svojimi oznakami omogućuje ili još i potribuje ugradjenje drugoga.

Po riči jednih gramatičkih svojstav se nešto doznaje o drugoj riči s istimi ili različnimi gramatičkimi svojstvi. Ako se zna, da u rečenici postoji imenica u akuzativu, a njom se ne izriče ni mjesto ni vrime, onda se s velikom vjerojatnošću more zaključiti, da je u takovoj rečenici prijelazan (tranzitivan) glagol.

Nagovorili su ga naimre, da napiše jednu knjigu. IH-VM 58 – Radi toga okretao je glavu prema potoku … FB-NK 55 – Reci norcu: Zruši, zlomi/ Baziliku Estergomi. MMM-J 316

Ako je u rečenici pridjev u nekom rodu, broju i padežu, onda se zna, da će u rečenici morati biti i imenica u istom rodu, broju i padežu:

Mladi gospodar željio ju je jur pred petimi ljeti odsić. AB-SL 9 – Sjela je pred krušnu peć … IH-HR 14 – Stanje Ive Štefanića u Višnjacu nije stalo u Velikom kraju … IH-HR 14 – Nek nagrozili su mu se, ako ga jednoč ulovu, će biti joj njegovoj siromašnoj duši. BI-P 64

Otvaranje mjesta i ugradjivanje