Relativna ili neprava sadašnjost se ravna prema zadanomu času, ki je smješćen u vrime, o kom se govori. Moguća je i od prezenta svršenih i nesvršenih glagolov.

Veljek mi na pamet dojde materin tanač … vidim pred manom pet do šest metarov dužičak sinj … IB-P 118/119

Historijski prezent

Relativna ili neprava sadašnjost se more odnašati na prošlost. Prezent, kim se izriče takova neprava sadašnjost, ka se odnaša na prošlost, naziva se pripovidačkim ili historijskim prezentom.

Jednoč sam i ja jur jako kasno domom išao zdaleka po dužičkoj lozi. I kot idem i idem, su mi polako sve strašne povidajke na pamet došle, ke sam čuo još od starogaoca i matere … IB-P 118/119 – I kot po toj tužnoj kolomiji idem, vidim pred manom pet do šest metarov dužičak sinj, a za sobom mi se čini, kot da bi bio gdo išao. IB-P 118/119

Historijski prezent od svršenih glagolov:

Kad Pavac to vidi, debljasti dilina,/ Domisli se zloga poganskoga čina. MMM-J 209 – Matac se po svojoj navadi raskokodače i povida ravno za lanjski snig, za susjedove kokoše i dojde s desetoga na stoveto … FB-NK 34 – Smrt se na to splaši, kosa joj zažbrenca, pašći se po dvori, jur je mimo zdenca. MMM-J 140

Historijski prezent od nesvršenih glagolov:

Njegova mat bojala se je svako ljeto Duhov, ar po Duhi počinje prava ki­ritofska i tančena sezona. FB-NK 21 – I u pismi svetoga Pavla apoštola, ka su velikim dijelom jur pred evandjelji napisana, imenuje se Jezuš Kristuš ovim časnim naslovom: Gospodin. AB-SV 101 – I zaista vidi se ne­što bijeloga, velikoga, kako se kreće s odzgor u Dolinski kraj; sad je kod Cuckinoga, a sad kod Potpudrićkinoga, a sad kod Fićfirićevoga, u či­joj kolovajki Ferenčko željno čeka, da dojde jur jednoč ta „duh”. FB-NK 96

Historijski prezent je posebno označen, kad se upotribljava uz glagolske oblike, kimi se izriče apsolutna prošlost.

Na to sve zamuknu, nasadu si svoje pobožne obraze ter se odrivaju nutar. IH-VM 49 – Stari sjede, potegne iz stakla, obriše si rukavom sure bušljaste mustaće, gleda okolo i naokolo, a oko njega sve obidija i razuzdanost. FB 1990/26 – A oni, kad zagledaše, kako hodi po morju, mislili su, da je sablast, i zaviknuli su. NZ 108

Iterativni kondicional

Relativna sadašnjost, ka se odnaša na prošlost, more se izreći kondi­cionalom s neutraliziranom oznakom markiranoga načina. Kondicional u takovoj službi izriče radnju, ka se je u prošlosti ponavljala i naziva se iterativnim kondicionalom. On je stilski markiran (obilježen) i služi u živom pripovidanju. U gradišćanskohrvatskom jeziku je iznimno rijedak.

Ovde bi je očekivali : Ter nismo bižali, nek smo obisili glave i išli mimo … IH-VM 23 – Sunce još progleda na hip ispod oblakov i prlje nego bi zašlo za brige, konstatira, da stoji još svit. IH-VM 16 – Rukom si otare usta i šršaste mustaće, s kih bi mu kiput kapnula po ka kapljica supe. FB-NK 34

Futurski prezent

Relativna sadašnjost, ka se odnaša na budućnost, more se izreći prezentom svršenih ili nesvršenih glagolov. Prezent u takovoj službi naziva se futurskim prezentom. Takov prezent uglavnom ne stoji sam, nego s kakovim načinskim prilogom, najvećputi prilogom morebit.

Morebit da se donle umiru ovi ljudi. JW-PP 106 – Morebit da vidite malu žabicu i staru svraku s trumbitom. JW-PP 98 – Morebit da onde strefite mamu. razg.

Prezent od svršenih glagolov more stati i u odvisni rečenica, najvećputi u oni s vezniki kad i ako. Onda se njim izriče relativna sadašnjost, ka se odnaša na budućnost.

Nek zagrozili su mu se, ako ga jednoč ulovu, će biti joj njegovoj siromašnoj duši. BI-P 64 – … toga će se i Sin človičanski sramovati, kada pride u slavi Oca svojega sa svetimi andjeli. NZ 114

Svevrimenski prezent

Relativna sadašnjost, ka se ne odnaša ni na prošlost ni na budućnost, nego na svako zamislivo vrime, izriče se prezentom svršenh i nesvršenih glagolov. Takov prezent se naziva svevrimenskim prezentom.

Svevrimenski prezent od nesvršenih glagolov:

Ar ki živu po tijelu, hlepu za onim, ča je tjelovno … NZ 361 – Svadja škodi povjerenju u državu. HN, 11.1.2002. – Gdo ljubi, straši se ! HN, 11.1.2002. – A ča ovde na selu koristi i hasni človiku tako mudra glavica i bistra pamet. IH-HR 15 – Turak žive ljude nabada na kolje. MMM-J 206 – Svako Božje jutro rano/ hodiš pit na krčmu žgano,/ livaš si na škulju naglu/ dim va glavu, mrak i maglu. MMM-J 65

Svevrimenski prezent od svršenih glagolov:

A u većem selu pak gustokrat najprdojde takovih veselih prilik. IB-P 9 – Kad se stanem, k tebi zdahnem,/ Bog Otac, stvoritelj moj! MMM-J 355 – Ki ljubavi ne posije, nij vridan ljubavi žet! MMM-J 77 – Da, ponekad se dogodi, da se spomeneš i z svoje obitelji … AŠ-ZD 50

Gnomski prezent

Svevrimenski prezent, kim se izriče relativna sadašnjost, ka se odnosi na svako zamislivo vrime, je čudaputi u poslovica (gnoma), zato se naziva i svevrimenski ili gnomski prezent.

Blažen, gdo ima dobroga susjeda. HN, 8.9.2002. – Ča visoko leti, na nisko pada. HN, 23.11.2001. ] – Žena se drži plača, a tat laži. MMM-J 395 – Najde se, dokle smo živi, zrno ko u pustoj plivi … MMM-J 30 – Kad se Lovrenac plače, se kiselo vino natače. posl.

Svevrimenski imperativ

Sadašnjost vezana uz imperativ more biti i relativna i odnositi se na svako zamislivo vrime.

Ne vjeruj onim, ki mnogo govoru o svojoj pravičnosti. HN, 13.9.2002. – Djelaj ča ćeš, preminiti se ništ ne dā. razg.

Gnomski imperativ

Relativna sadašnjost, ka se odnaša na svako zamislivo vrime, more se izreći imperativom s ukinutom oznakom markiranoga načina. Takov imperativ se javlja u pripovidanju i poslovica, pak se naziva poslovični ili gnomski imperativ.

Gladi mačku,/ Će ti prest;/ Krmi kokoš,/ Će ti nest;/ Reci kravi bec, bec, bec,/ Će napušćat mlika prec. MMM-J 292 – Meći psu čampe na stol, a pas pod stol. MMM-J 393

Gotova sadašnjost

Gotova sadašnjost se izriče perfektom nesvršenih i gušće svršenih glagolov, ar su posljedice gotove radnje, godanja ili stanja važnije od njevoga protezanja u vrimenu. Zato se u tom značenju perfekt ne more zaminiti ni imperfektom, ni aoristom, ni historijskim prezentom. Gotova sadašnjost more biti apsolutna ili relativna, odvisno od toga, je li se ravna zadani čas, prema komu se ona odredjuje, prema vrimenu, u kom se govori ili prema vrimenu, o kom se govori.

Apsolutna gotova sadašnjost