Neki glagoli otvaraju mjesto objektom u akuzativu i instrumentalu. Takovi glagoli su ovi: otrovati, zaraziti, zaminiti, izminiti, preminiti, minjati, nuditi, častiti, inficirati …

Zarazio je gripom cijelu obitelj. razg.

Instrumental je objekt uz glagol zaraziti, ako je ugradjena rič, ka znači bolest. Ako je ugradjena ka druga rič, je instrumental adverbna oznaka sredstva.

Zarazio je cijelu obitelj pokvarenimi jaji.

Da je u tom primjeru govor o priložnoj oznaki, vidi se po tom, da se obadvi rečenice moru sklopiti u jednu:

Pokvarenimi jaji je zarazio cijelu obitelj dizenterijom.

Uz predikatno ime žao ili milo stoju dativ i genitiv kot objekti:

Konačno mu nije žao ni novozidanih podbojev n i vrat, riva i upira se u nje. FB-NK 114 – … tudjemu bi ga bilo milo, a kako ne ocu. MK-CS 193

Neki glagoli moru, u prvom redu u hstj., uz malu značenjsku promjenu imati objekt u akuzativu ili u dativu. Takovi su: služiti, pomagati, suditi, savjetovati …

Pomagati starjim utrgati groždje.
Pomagati koga. [Ča uključuje dugotrajniji odnos]
Služiti cesara Franju Josipa [biti mu sluga]
Vojsku je služio u Berlinu.
ali: Služio je domovini do poslidnjega daha.
Čemu to služi?

Objektom u akuzativu se uz spomenute glagole izriče trajna zahvaćenost objekta radnjom, a dativom se izriče prolazno svojstvo.

Spodobnu tendenciju moremo uptiti i u ghkj.:

Za odmaranje mi služi televizija. JČ-SS 72 – To služi i boljemu upozna­­vanju, a uza to služi i usavršavanju hrvatskoga jezika … HN, 20.12.2003. – Postavljam ponovno pitanje: čemu ili komu služi ovo pisanje dnevnika? AB-Č 284 – Kada ja cesara služim … FK-JNP 299

Prijedložni objekt