Odvisno upitna rečenica je takova odvisna rečenica, ka se ugradjuje u glavnu kot i izrična, samo s tom razlikom, da rečenica, ka se ugradjuje, mora biti preoblikovana pitanjem.

Vezničke riči odvisno upitnih rečenic su sve upitne riči, sve, ke u ishod­noj rečenici, ka se ugradjuje, označuju preobliku pitanja: li, je li; gdo, ča, ki, kakov, čiji; kako, kude, kuda(j), kamo, kade, odakle, dokle, koliko, kada.

Odvisno složena rečenica

No, onda vi povite to, kako i ča je to bilo med vami!

nastala je odvisno upitnim sklapanjem od ishodnih:

1. No, onda vi povite to.
2. Kako i ča je to bilo med vami?

Odvisno upitna rečenica daje, kot i izrična, pokaznoj zamjenici to kot objektu glagola povidati sadržaj i ga bliže objašnjava. Upitna rič kako iz ishodne rečenice postaje ugradjivanjem odvisno upitna veznička rič. Ugradjena ishodna rečenica je upitna, a odvisno složena, ka nastaje odvisno upitnim ugradjivanjem, nij upitna, pak se na nje koncu ne stavlja upitnik.

U daljnjoj preobliki se zamjenica to zvećega izostavlja, a značenje joj prelazi na vezničku rič.

No, onda vi povite, kako i ča je to bilo med vami! IB-P 183 – Goni, vlači, vozi i obraća, a ne pita, kadi mu je plaća. MMM-J 90-91

Odvisno upitne rečenice ugradjuju se uz pokazne zamjenice, ke su ob­jekti glagolom pitanja. To su npr.: pitati, ispitati, spitkovati, upitati se, izvidjevati, preiskati, istražiti, zanimati (se), vrtati, izvrćivati, naticati se …

Tonija sam pitao, ča bi mi mogao preporučiti za objed. JČ-SS 95 – Pljunuvši mu na oči … pita ga, je li ča vidi. NZ 112 – Ušao sam i upitao se, je li postoji knjiga o muzeji Koprivnice. JČ-SS 63 – Ako b’te gdo pital, ljubiš li me, zvidjal: Odgovori da ne, v srci misli da je. FK-JNP 37

Veznička rič li, ka je enklitična, javlja se u gradišćanskohrvatskoj književnosti rijetko i tipičnija je za novije vrime, akoprem ju susrećemo jur i u narodnoj književnosti, kot nam kaže poslidnji primjer.

Odvisno upitne rečenice ugradjuju se i uz pokazne zamjenice, ke su objekti glagolom govorenja. U daljnjoj preobliki se zvećega izostavljaju te zamjenice.

Razlagao sam joj svenek, zbog čega ne morem dojti domom … JČ-SS 14 – Recite nam, je li je danas kakova pogibelj za nas. BŠ-SK 29

Odvisno upitne rečenice ugradjuju se i uz pokazne zamjenice, ke su subjekti ili objekti uz glagole ćutenja. U daljnjoj preobliki se zvećega izostavljaju te zamjenice, a njevo značenje prelazi na vezničke riči.

Naredili su Frančki, da dobro pazi, kad će si Jurko Lokotićev drugi put fratra. FB-NK 50 – S ovim se još ogleda, je li gdo blizu … IH-VM 29 – Nikada se nije znalo, neće li doletiti sikirica Ferde Brajdinoga. FB-NK 58 – A Jurina žena je … gledala, kade je bila pamet gospodara, da je opet tu mrcinu domom doprimio. IB-P 160

Veznički izraz da li se u novijoj gh. književnosti javlja jako rijetko.

Odvisno upitne rečenice ugradjuju se i uz druge riči, ke značu pitanje, govorenje ili ćutenje, kim nadopunjuju i objašnjavaju sadržaj.

a) imenice

„Zutra ili petak“, je odgovorila Sara prik telefona moje [na] pitanje, kada bi se mogao odazvati pozivu. JČ-SS 20 – Nastalo je sada pisanja, je li to negdašnje prepisanje … još valja. MM-S 368 – Sigurno su ovo samo nesavršeni pokušaji tumačenja, zač se dogadjaju jur u samoj prirodi katastrofe … AB-SV 81

b) pridjevi

Znatiželjan sam bio, je li se i danas … na zadnji stoli karta. JČ-SS 59 … jer sam bila znatiželjna, ćeš li znamda meni doprimiti koč svežanj kalov. JČ-SS 17

c) prilogi

… odvisno od toga, je li su prve dvi igre završile neodlučeno ili ne. JČ-SS 54 – … jer njim je svejedno, je li su pod Nimcem ili Ugrom … BI-P 83 – … nije bilo važno, kako je umrla mama. JČ-SS 67

Mora se razlikovati med odvisno upitnim i odnosnim ugradjivanjem. Raz­lika leži u tom, da ishodna rečenica, ka se ugradjuje kot odvisno upitna, mora biti preoblikovana pitanjem, a ona ishodna, ka se ugradjuje kot odnosna, mora imati pokaznu zamjenicu, ka se odnaša na isto, nač se odnaša pokazna zamjenica u rečenici, ka će postati glavnom.

Od ishodnih

1. Idem van, da vidim to.
2. To je uzrok našemu čekanju.

more se, ako se zamjenica to odnaša u obadvi rečenica na isto, odnosnim ugradjivanjem sklopiti odvisno složena rečenica

Idem van, da vidim to, ča je uzrok našemu čekanju.

i daljnjom preoblikom:

Idem van, da vidim, ča je uzrok našemu čekanju.

Ako se druga ishodna rečenica preoblikuje pitanjem,

3. Ča je uzrok našemu čekanju?

more se, prez zgledanja na to, odnaša li se zamjenica to u obadvi rečenica na isto, odvisno upitnim ugradjivanjem sklopiti odvisno složena rečenica

Idem van, da vidim to, ča je uzrok našemu čekanju.

i daljnjom preoblikom:

Idem van, da … vidim, ča je uzrok našemu čekanju. BŠ-SK 46

U odnosnom ugradjivanju idem van, da vidim nešto, ča nij bliže ozna­čeno, a to nešto je to, ča je uzrok čekanju. U odvisno upitnom ugradji­vanju se kanim osvidočito o tom, zač čekamo. Pokidob da su u hrvatskom jeziku upitne i odnosne riči jednake, ne moremo svenek sa sigurnošću reći, je li imamo pred sobom odvisno upitnu ili odnosnu rečenicu.

Kad se med glagol govorenja ili ćutenja i vezničke riči ili rjedje po vezničkoj riči umetne izrično da, more se obajti takova dvoznačnost.

A ta druga već ne smu znati, da ča to znači: Hvaljen budi Jezuš Kris­tuš! JW-PP 118 – … ter su svi na Pikija pogledali, da ča mu je. MK-CS 133 – Samo je Ivan razmišljao, kako da vrne Tomočki kvar … FB-NK 63

Kad to izrično da za jednoznačnost nij potribno, onda imaju takove rečenice prizvuk razgovornoga jezika.

Trafikantica pita Milicu po nimšku, da gdo je ta divičica. FB-NK 114

Odvisno poticajne ili hortativne rečenice