Poimeničeni ili supstantivirani pridjevi se dekliniraju na tri načine.

1. Potpuno preoblikovan pridjev ima oblik imenice ter se već ne gleda kot pridjev, nego kot imenica, kako se onda i deklinira. Takov supstantiviran pridjev more biti:

– opisni ili posvojni pridjev kot opća imenica:

dòbro – u dòbru, zlò – prez zlà, blȃgo – s blȃgōm, zlȃto – od zlȃta,

– posvojni pridjev na -ov, -ev, -in kot zemljopisno ime ili ime svetka:

Mjénovo, Šȗševo, Prȃšćevo, Kòsovo; Petróva, Ánine – na Márkovu, po Ánina, u Šȗševu,

– opisni pridjev kot žensko ime ili toponim: kot žensko ime su jako rijetki, uglavnom se najdu u prijevodi iz hstj.;

Draga, Jasna, Lijepa, Blaga.

Nešto gušćekrat se najdu pridjevi kot nazivi za polja ili lozne dijele:

Dráge, Véliki, Dužíčki, Lesíčni – Náši su dànās na Drága. – Mòramo na Vélike pójti mládo stabálje sàditi.

Od gradivnoga pridjeva je stvoreno mjesno ime Željézno, kod koga se je uobičajila mišana deklinacija: iz Željézna/Željéznoga, u Željéznu (običnije nego u Željéznom) ili čisti lokativ Željézni, pred Željéznom (ne Željeznim!).

2. Pridjev ima značenje imenice, ali zadržava oblik pridjeva, a tim i pridjevsku deklinaciju. Takovi slučaji su:

– imena zemalj na -čka, -ska, -ška:

Slováčka, Ugárska, Štàjerska, Kȏruška – u Hrvátskoj, kroz Talijánsku, prik Francúske,

– obiteljska imena na -cki i -ski :

Dostojevski – romani Dostojevskoga, Lisinski – u operi Lisinskoga, Kreisky – politika Kreiskoga i nadimki na -i, npr.:
Debéli – Debéloga, Stári – Stáromu, Dužíčki – s Dužíčkim.

Od ovakovih imen se posvojni pridjevi obično ne oblikuju sufiksom -jev ili -ov kot kod drugih tudjih imen (npr. Garibaldijev, Clintonov ), nego se namjesto toga hasnuje posvojni genitiv. Ada ne: Zrinskijeva ili Zrinskova pobjeda, nego pobjeda Zrinskoga, ne: Poljanskijev film, nego: film Poljanskoga;

– hižna imena na -ov, -ev, -in, npr.:

Bartȏlovi, Jàkačevi, Mágdini, Zádnjičini, Mȋhīni: u Mȋhīnom stȃnu, kod Bartȏlovi, idemo Kolaróvim.

3. Pridjev ostaje pridjev po obliku i značenju, samo da se upotribljava u službi imenice, ali prez nje, npr.:

domáći, pokójni, záli, slípi, Víšnji, mláda, pretpostávni, starjȋ (roditelji) – Kad bi rúčni (vol) tako išao kot braznȋ ... MK-CS 110 – Ča su mládim stári,/ To svi dobro znate. MMM-J 407 – Svitom vlada Záli. MMM-J 265 – O njevi bezbrojni zláti ... povidale su se legende. AB-SL 28

Stupnjevanje

Značenje