Po odnosi, ke označuju prijedlogi, je moremo podiliti u mjesne (lokalne), vrimenske (temporalne), načinske (modalne) i uzročne (kauzalne). No mnogi od njih ne označavaju samo jedan odnos, nego moru izraziti neko­liko odnosov, npr. šetati se po stanu (mjesni), spati po objedu (vrimenski), udjelati nešto po želji (načinski ili uzročni), napisati pismo po naredjenju (uzročni). Veza prijedloga s imenicom se zove prijedložni izraz.

Prijedlogi odredjuju rič, koj su predloženi, u padežu, ada odvisi od prijedloga, u kom padežu će stati imenska rič, ka je s njim povezana u padežnom izrazu.

Neki prijedlogi moru svojim značenjem pokrivati već padežnih značenj ter se slažu s dvimi ili trimi padeži, a neki se slažu svenek s istim padežom.

S nominativom i vokativom ne dolazi nijedan prijedlog, ar su to samo­stalni, neodvisni padeži, ki ne značu odnose.

S već padežov se slažu samo neki pravi prijedlogi.

a) S trimi padeži se slaže prijedlog za :

– s genitivom, kad znači vrime, u kom se nešto dogadja, tj. kad odgovara na pitanje kàda, npr.

… ima dojti za dòbē domom … FB-NK 66 –... fabula, ku sam za màljanosti čuo. MK-CS 162 –... za svòjih mladih ljet. FB-NK 78

– s akuzativom, kad izražava namjeru ili cijenu i kad odgovara na pitanje kàmo, kàda, káko, zȃč, npr.:

Prošli su za stȃn. razg. – To bi moralo biti najkašnje za mìsec dan. JČ-SS 99 – Vez’te kolo zá tu os! MMM-J 94 – Kocku tribamo za ìgru. razg. – Sunce se je shranilo za óblak. razg.

– s instrumentalom, kad odgovara na pitanje kàde, zȃč, kàda :

A došal je zà njīm jedan mlad človik. IH-VM p.p. – Za ógradom raste trava. razg. – Dica se plaču za májkom. razg. – A za trétim litarom se opet ljubu i za vrat zamu. IH-PS 17

b) S dvimi padeži se slaže već prijedlogov.

Prijedlogi na, po, u se slažu:

– s akuzativom na pitanje kàmo, npr.:

Iz te velike hiže peljaju staklena vrata na dvoja krila u bibliotȇku … JČ-SS 74 – Ivan je ada morao po svake tri decije iz hiže van na véžu. FB-NK 62 – A po pàpār neka ti se zritne ko dite. IH-PS 42

– s lokativom na pitanje kàde, kùda, npr.:

A vidite, da ov Pavao ne samo u Èfezu, nego gotovo po cijȇloj Aziji prodikuje … NZ 320 – Viditi je bilo nà njēm … FB-NK 46 – Ništa mu već drugo nije išlo po glȃvi. IB-P 111

Prijedlogi med, medju, nad, pod, pred se slažu:

– s akuzativom na pitanje kàmo, npr.:

On ne ide rado med ljȗde. – Išla je s metlom nadá nju. – Vrgli su sve pod stelju. – Ljudi su protekli pred críkvu.

– s instrumentalom na pitanje kàde, kùdaj, kàda, npr.:

Neću vam popisati razliku med bogȃtuši i siromahi. IB-P 144 – Samo stari Zosko stao je muče pod stríhom … FB-NK 113 – Ali kad sam gledal pred sóbom ujca … IH-VM 83 – Kad cvatu po sjenókoša samo nujnomodre kitice; kad miglja nad vȑti kristalni jesenski zrak … IH-PS 32 – Med Stárim i Novim ljetom se je vrime počemerilo. razg.

Prijedlog s(a) se slaže:

– s genitivom na pitanje odȃkle, npr.:

Krta s vȑta ne gonite! MMM-J 358 – … i zvijezde ćedu s néba pospadati i ganut ćedu se sile nebeske. NZ 76

– s instrumentalom na pitanje s kim, s čim, kàda, npr.:

… mislim, da sam ja jur s kórbom na svit došla. IB-P 146 – … pak mi želji dobru zabavu s lípimi zaručnjami. AB-SL 20 – A … su oni, ki nemer čuju i s veséljem primu rič … NZ 162 – Staje se sa súncem. razg.

Ostali prijedlogi se slažu samo s jednim padežom, i to:

– s dativom : k, pròti, napròtiv, nasùprot, prèma, sùprot

– s akuzativom : krez/kroz, uz

– s lokativom : o, pri

Svi drugi prijedlogi se slažu s genitivom kot padežom, ki ima najširji opseg značenja i prema tomu i najmanje odredjeno značenje, ko se more reducirati samo na obavijest, da se imenica ne upotribljava samostalno.

To su: bez, blízu, do, duž, ìspred, ìspod, iz, ìzmed, ìznad, ìzvan, kod, kraj, mȋmo, nàkrāj, namjésto, nȃokolo, nàsrēd, nàvrh, niz, od, òdlag, òko, ȏkolo, pòkrāj, pòlig, pòprīk, pòlag, pòslije, prez, prik, prìje, pròtiv, ràdi, sred, uóči, ùsred, ùzduž, viz-a-vȋ, vis-a-vȋs, zàrad, zàvolj, zbog, zvàna.

Pred grupom prijedlogov i imenic moru stati još prijedlogi do, namjésto, za, ki svoje značenje dodaju značenju grupe, npr.:

Priredba je durala do u kasnu noć. – Onda do na tajédan. – Namjésto pred škólom postao je autobus pred bankom. – Zač si razgovarao s njim namjésto s mánom? To je za na tajédan.

Složeni prijedlogi suprotnoga značenja, kot su to ìspod-ìznad, pȑlje/prìje – kàšnje, zóvkraj/zȏvkrāj – zónkraj/zȏnkrāj moru se povezati veznikom i, ako se upotribu uz istu imenicu, npr.:

Ptice letu ìspod i ìznad mosta. – Gradišćanski Hrvati živu zóvkraj/zȏvkrāj i zónkraj/zȏnkrāj granice.

To se more izreći i tako, da za svakim prijedlogom dojde imenica ili, već­krat, da se namjesto imenice za drugim prijedlogom zame isti padež lične zamjenice, npr.:

Ptice letu ìspod mosta i ìznad njega. – … zóvkraj granice i zónkraj nje.

Na isti način se vežu i druge grupe od različnih prijedlogov i iste imenice, pretežno onda, kad prijedlogi redu isti padež, npr.:

Prèd škólom i zà škōlom (ili z à njōm) je bio velik park. – Boj je prouzrokovao velike škode u selu i zvàna sela ( ili zvàna njega). – Na predavanje morete pojti s kravàtom ili prèz kravate ( ili prèz njē).

Obliki