ponajzadObliki
Pridjevi neodredjenoga i odredjenoga vida imaju istu deklinaciju. Ona se zvećega poklapa s deklinacijom pridjevskih zamjenic (nek da ove imaju samo kratke nastavke) pak se zato zove i pridjevsko-zamjenička deklinacija.
Padežni nastavki pridjevov moru, izvan NA jd. i mn. svih rodov, biti dužički ili kratki, to odvisi od tipa pridjeva v. odlomak o naglasni tipi §§ 420-453. Nikako se ne more reći, da bi dužički nastavki generalno označavali ili odredjeni ili neodredjeni vid.
Nastavki s -e- u GDL jd. m. r. i sr. r. i u N jd. sr. r. dodaju se osnovam na palatal (dojdúće, kipȗćēga, tùdjemu, vrȗćēm), za nepalatalnimi suglasniki počinju nastavki s -o (dìboko, brojnȏga, vèselomu, glàtkōm).
Ako imenica, na ku se pridjev odnaša, znači ča živoga, onda je A jd. jednak G.
Kod pridjevov, čija osnova završava na dva suglasnike izvan st i zd, umeće se u obliki s nultim nastavkom (to je N jd. m. r., a u pridjevi uz imenice, ke značu nešto neživo, i A jd.) meda te suglasnike nepostojano a, npr.:
dȗžān – dȗžna, krȃtāk – krȃtka, prȃzān – prȃzna, srìćan – srìćna,
mȑzao – mȑzla/mȓzla, mókar – mòkra, vlážan – vlàžna.
Ako pridjevska osnova završava na suglasničku grupu, u koj su suglasniki nejednaki po zvučnosti, onda imaju obliki prez nepostojanoga a obezvučenu osnovu, npr.:
téžak – tèška, nìzak – nìska, gládak – glàtka, sládak – slàtka.
Nastavki pridjevske deklinacije neodredjenoga vida:
Jednina | Množina | |||||
m. r. | sr. r. | ž. r. | m. r. | sr. r. | ž. r. | |
N | -Ø | -o/-e | -a | -i | -a | -e |
G | -oga/-ōga, -ega/-ēga | -e/-ē | -ih/-īh | |||
D | -omu/-ōmu, -emu/-ēmu | -oj/-ōj | -im/-īm | |||
A | =N ili G | =N | -u | -e | =N | =N |
V | =N | =N | ||||
L | -om/-ōm, -em/-ēm | -oj/-ōj | -i/-ī | |||
I | -im/-īm | -om/-ōm | -imi/-īmi | |||
Odredjeni vid: Jedina fonetska razlika med odredjenim i neodredjenim vidom je nastavak -i u N jd. muškoga roda uz imenice, ke značu nešto živo, a u N i A jd. muškoga roda uz imenice, ke značu ča neživoga. Dugi nastavki su samo pod naglaskom mogući.
Ostatki imeničke deklinacije neodredjenoga vida se još moru najti u skamenjeni izreka, sintagma, u priložnom značenju, npr.:
Ča se človik za mlȃda ne nauči, to se i za stȃra već neće. – Imali smo goste od rána do kásna knȏći. – Povij mi, ali na krȃtki. razg. – Ostalo je na máli, da se nisam splaknuo... da pojimo koč i ki krumpir na sȗhi. FB-NK 5 –... vidu zdáleka jednoga dičaka pojt s malim culom na hrptu. IH-VM 77
Gramatičke osebine