a) Pokazne ili demonstrativne zamjenice su pridjevske. One izra­ža­vaju, u blizini koga lica se nahaja to, nač se kani pokazati:

ȏv, ovȃ, ovȏ je u blizini 1. lica,

tȃ, tȃ, tȏ u blizini 2. lica, a

ȏn, onȃ, onȏ u blizini 3. lica.

Primjeri:

Ov papir pred manom mi se bolje vidi nego ta pred tobom, ali najbolje bi mi odgovarao on na stolcu.

Spodobno se razlikuje i med tim, ča se uprav sada govori – ūvo, ča ti sada velim, neka ostane med nami – ili tim, ča se je reklo ili ča će se stopr reći:

tò, ča sam ti rekla ili tò, ča ću ti reći.

Imamo još i ostatke stare pokazne zamjenice s’ (‘ov’) u pojedini izrazi: sega tajedna, sega ljeta, odsidob, dosidob (< od/do sih dob), npr.:

Morali bi sega tajedna još orati. – Sega ljeta nećemo stan zgotoviti. – Dosidob se još nij javio.

b) Pokazni zamjenički pridjevi

Prema pokaznim zamjenicam imamo i pokazne zamjeničke pridjeve, i to prema ȏv ovákov, prema tȃ tákov, tòlīk, tolìki, tolìkimi a prema ȏn onákov. Primjeri:

Rado bi imao ovakov kip. – Takove prateži još nisam vidila. – Tolik(i) zblud je načinjala. – Osebujno denašnji dan, kad je tolika tužba na službene. MK-CS 55 – Tolikimi su se nutr rivali, da su me skoro zagnjavili. – I onde je onakov, ki je kada prisegao … MM-S 163

Simo slišu i oni pridjevi, ki služu za pojačavanje: sȃm i ísti. Sȃm služi za pojačavanje ličnih zamjenic i imenic:

On sam je došao simo. – Ti sama si si to željila. – Ujac sam se je potrudio.

Isti pojačava u prvom redu pokazne zamjenice:

Tu istu povidajku si nam jur čer povidala. – Živio je u tom istom varošu kot moj brat.

Upitne zamjenice