Dioba glagolov po morfološki vrsti
Prema infinitivnoj osnovi se glagoli moru podiliti u šest razredov, odn. sedam, ako se nepravilni glagoli zamu kot posebna vrst. Imamo dvi vrsti – to su I. i V., ke se dilu na manje podvrsti, na razrede.
I. vrst
Infinitivna osnova nima sufiksa. Ta vrst se dili na sedam razredov. Od 1. do 4. razreda je infinitivna osnova jednaka prezentskoj. U prvi šesti završava osnova na suglasnik:
u 1. r. na t ili d ( cvásti – cvàt-ēm, mésti – mèt-ēm, bósti – bòd-ēm )
u 2. r. na s ili z ( pásti – pàs-ēm, trésti – très-ēm, grísti – grìz-ēm )
u 3. r. na p ili b ( zépsti – zèb-ēm, tépsti se – tèp-ēm se )
u 4. r. na k ili g ( pèći – pèč-ēm, sìći – sìč-ēm, lèći se – léž-em se )
u 5. r. na n ili m ( počéti – póčn-em, zéti – zám-em, užéti – úžm-em )
u 6. r. na r ( umríti – ùmr-ēm, zapríti – zàpr-ēm )
u 7. r. na i ili u ( bìti – bì-jem, čùti – čù-jem )
II. vrst
Infinitivna osnova ima a) morf -nu-, a prezentska -n- (mȋ-nu-ti – mí-n-em, vȋk-nu-ti – vík-n-em).
b) Posebnosti: Po ovoj vrsti tvoru prezent i glagoli státi – stánem, zàditi – zadénem, ki u infinitivu nimaju morfa -nu-. Glagoli dòbiti – dobénem i dòspiti – dospénem IV. vrsti imaju u prezentu dubletne oblike i po II. vrsti v. § 617.
III. vrst
Oznaka za prezent je morf -i-, a infinitivna osnova ima morf -a-, i to najvećputi za č, ž, j, šć (klèč-a-ti – klèčīm, bìž-a-ti – bìžīm, dȑž-a-ti – dȑžīm, bòj-a-ti se – bòjīm se, pìšć-a-ti – pìšćīm).
IV. vrst
Infinitivna osnova ima morf -i- (gòr-i-ti, hvȃl-i-ti, mísl-i-ti, žȋv-i-ti, vìd-i-ti,
žèlj-i-ti).
V. vrst
Infinitivna osnova ima sufiks - a, a u prezentski nastavki imamo morf - a- ili - e-. Razredi su:
1. r.: prezentski nastavki imaju morf - a- (dàti – dȃ-m, izibìrati – izibìr-am, otpìrati – otpìr-am; počȋvati – počív-am, znàti – znȃ-m).
Ov razred je jako produktivan, ar sadržava i velik broj glagolov, ki je preuzet iz drugih jezikov: kaštìgati – kaštig-ȃm, štìmati – štim-ȃm, fárbati – fárb-am, táncati – tánc-am, telefonȋrati – telefonír-am.
2. r.: prezentski nastavki imaju morf - e-, prezentska osnova je jotirana (drȋmati – drímljem, gȋbati – gíbljem, ȋskati – íšćem, làgati – lážem, mètati – méćem, pȗhati – púšem, plákati – pláčem).
3. r.: u prezentu je morf - e-, a korijen završava na - r ili - v (òrati – òrēm, bràti – bèrēm, zvàti – zòvēm).
4. r.: infinitivna osnova ima infiks - j- ili v pred morfom - a- (sìjati – sìjem, kàjati se – kàjem se, dȃvati – dájem, pljùvati – pljùjem).
VI. vrst
Infinitivna osnova ima sufikse - ova-, -eva-, -iva - (kupòvati – kupùjem, bičèvati – bičùjem, stugȋvati – stugùjem).
VII. vrst
Nju činu glagoli, ki se ne daju uvrstiti u nijednu od spomenutih vrsti. To su nepravilni glagoli, npr. íti (ìdem, ìdeš) i složenice kot dójti (dójdem), pójti, újti, zájti, glagoli htìti (ću), hòtiti (hóću), bìti (sam) i dr.