Ako nove riči nastanu prez diozimanja ričotvorbenih elementov, onda tako nastale nove riči nisu tvorenice i njeva analiza ne sliši tvorbi riči. Pokidob su takove metode nastanka novih riči na granici tvorbe riči, ćemo je u gramatiki samo kratko spomenuti.

Nutarnja tvorba

Nova rič more nastati tako, da se neka rič premini unutar sebe same. Tu promjenu zovemo nutarnja tvorba. Nutarnja tvorba je slabo plodna:

omotati > omatati, ukopati > ukapati.

Konverzija

Ako nova rič nastane tako, da jur postojeća rič premini vrst, zove se takov proces konverzija ili preminjenje, npr.: od komparativa pridjeva stàrji/stárji je nastala preminjenjem vrsti riči imenica starjȋ, od pridjeva rúska/rȗska nastala je imenica – toponim Rúska, a od pridjeva slùžbena imenica službéna. Zato se more reći, da su imenice starjȋ, Rúska i službéna nastale konverzijom. Nove riči se isto pišu kot stare, od kih su nastale, ali slišu drugim gramatičkim kategorijam. Konverzija je plodna kod tvorbe adverbov, npr. su od oblika sridnjega roda pridjeva čemeran, čemerna, čemerno, drugačiji, drugačija, drugačije nastali preminjenjem vrsti riči adverbi čemerno, drugačije.

Semantička tvorba

Nova rič more nastati tako, da jur postojeća rič dostane još jedno značenje. Takov proces se zove semantička tvorba, npr.: kitica (u vrtu) i kitica (u jački).

Sintaktičko-semantička tvorba

Dvi ili već nego dvi riči u kontaktu moru dostati novo skupno značenje, na priliku staristarji ‘stariotac i staramajka’. Takova metoda se zove sintaktičko - semantička tvorba.

Opće pojave kod tvorbe riči

Tvorbeni lanci, tvorbeni prstanji i tvorbena gnjazda