Od nekih riči, ke su tvorbeno motivirane, moguće je ponovo načinjati nove riči. Tako je na priliku od tvorbeno nemotivirane imenice škola moguće načiniti imenicu školar, a od te opet imenicu školarica. Tako je nastao tvorbeni lanac škola →  školar →  školarica. U tvorbenom lancu imaju riči različne tvorbene osnove. Tako je u ovom primjeru tvorbena osnova izvedenice školar škol-, a tvorbena osnova izvedenice školarica je školar-. U tom tvorbenom lancu ide tvorbeni pravac od riči škola prik izvedenice školar do izvedenice školarica. Ta tvorbeni pravac kaže, da riči škola i školarica nisu u neposrednom tvorbenom odnosu, nego u daljnjem.

Zvana izvedenice školarica je moguće od riči školar načiniti i druge riči, na priliku imenicu školarina i pridjev školarski. Izvedenice školarica, školarina i školarski imaju istu osnovu školar-. Izvedenice, ke imaju istu osnovu, zovu se paralelne ili usporedne izvedenice (derivati). Usporedne izvedenice skupa s riči, od kih su izvedene, načinjaju tvorbeni prstanj, npr.:

školarica

školar školarina

školarski.

Od jedne riči more nastati već tvorbenih lancev i već tvorbenih prstanjev. Tvorbeni lanci i tvorbeni prstanji, ki slišu skupa, načinjaju tvorbeno gnjazdo.

Tvorbene varijante

Tvorbeni derivati školarica i školarina su načinjeni od iste tvorbene osnove, ali im nij isto ni leksičko ni tvorbeno značenje. Ako dva tvorbeni derivati, ki su načinjeni od iste tvorbene osnove, imaju isto leksičko i tvorbeno značenje, onda se zovu tvorbene varijante ili tvorbene inačice, npr.:

kosac i kosač, skupac i skupnjak.

Mišane ili hibridne tvorenice

Kada se nova rič derivira ili slaže od tvorbenih elementov, od kih jedni slišu hrvatskomu jeziku, a drugi su posudjeni iz tudjih jezikov, zove se takova novonastala rič hibridna tvorenica ili hibrid ili mišana tvorenica. Med njimi razlikujemo mišane ili hibridne izvedenice i mišane ili hibridne složenice. U ghkj. je čuda hibridnih tvorenic, pred svim zbog većstoljetnoga stalnoga kontakta s ugarskim i nimškim jezikom. To se pred svim odnaša na kombinaciju tudje osnove i hrvatskoga sufiksa. Npr. se vežu uz tudju osnovu jerb različni domaći sufiksi: jerb-ač, jerba-nje, jerb-ni itd. Zato su to mišane izvedenice. Kod složenic jedna osnova more biti tudja, a druga domaća. Takova je, na priliku, sraslica Croati + sada > Croatisada, kod ke je prva osnova tudja, a druga domaća. Takova je i složenica sa spojnikom -o- dvogroš, kod ke je prva osnova domaća, a druga tudja. Zato su to mišane složenice.

Mocijska tvorba