Gustokrat je moguće od imenice jednoga gramatičkoga roda, ka zla­me­nuje živo biće ili muškoga ili ženskoga spola, derivirati imenicu druga­čijega gramatičkoga roda, ka zlamenuje živo biće iste vrsti, ali drugači­jega spola. Takova tvorba imenic se zove mocija ili mocijska tvorba. Od imenice muškoga roda se gustokrat derivira imenica ženskoga roda, npr.:

Bečan + ka → Bečanka,
jačkar + ica → jačkarica,
vračitelj + ica → vračiteljica.

Imenic muškoga roda, ke su derivirane od imenic ženskoga roda, je čuda manje, npr.:

udov-ica + (a)c → udovac, tet-a + (a)c → tetac,
mač-ka + (a)k → mačak ili mačk-a + ur → mačkur.

Imenice Bečan i Bečanka, teta i tetac, vračitelj ter vračiteljica itd. činu mocijske tvorbene pare. Kotrigi jednoga mocijskoga tvorbenoga para su med sobom u mocijskom tvorbenom odnosu ili vezi.

U mocijskoj tvorbi imenic ženskoga roda se većinom hasnuje sufiks -ica :

djelač-ica, gospodar-ica, kuhar-ica.

Većkrat se hasnuje i sufiks -inja, npr.:

seljak-inja.

U mocijskoj tvorbi imenic muškoga roda se najveć upotribljava sufiks
-(a)c, npr.:

tet-(a)c, viš(a)c.

Koč-toč se hasnuju sufiksi -(a)k i -ur, npr.:

mač-(a)k i mačk-ur.

Već ki mocijski par imenic nij u mocijskoj tvorbenom odnosu. Takovi su npr. mocijski pari: Cindrofac i Cindrofka, Frakanavac i Frakanavka.

Ženski etniki 13 Cindrofka i Frakanavka nisu derivirani od muških etnikov Cindrofac i Frakanavac. Isto tako nisu muški etniki derivirani od ženskih. Obadva, i muški i ženski, su derivirani od ojkonimov Cindrof i Frakanava. Zato su etniki Cindrofac i Cindrofka ter Frakanavac i Fraka­navka nek semantički mocijski pari, ali nisu mocijski tvorbeni pari, ar nisu u mocijskom tvorbenom odnosu.

Neke imenice, ke zlamenuju živo biće, nimaju svojega mocijskoga para, ni tvorbenoga ni semantičkoga. Takova je npr. imenica viverica.

Tvorba imenic