U sljedećem pregledu naglasnih tipov su pridjevi uvršćeni u šest grup. Prve tri grupe obuhvaćaju opisne pridjeve, podiljene prema broju slogov u osnovi: jednosložne osnove – dvo- i većsložne osnove s nepostojanim a – ostale osnove. Sljedeće tri grupe sadržavaju: posvojne i ostale odnosne pridjeve – trpne pridjeve i – negirane pridjeve.

U prvi tri grupa je označena podjela na sljedeći način:

a) neodredjeni vid,

b) odredjeni vid,

c) komparativ i superlativ.

Jednosložne osnove

1. Obliki s kratkim naglaskom u neodredjenom i odredjenom vidu

Ostali padeži su isti kot kod neodredjenoga vida.

Superlativ: nȃjpuniji
Ovako se dekliniraju još: brz, mio, sit i tih.

2. Obliki, kod kih u jednini neodredjenoga vida alterniraju kratki i dugouzlazni naglasak; odredjeni vid je na nastavku cirkumflektiran.
Po ovoj šemi idu još: bos i gol.

c) číšći/čìšći/čistìji; nȃjčišći/nȃjčistiji

3. Obliki s akutom u neodredjenom i odredjenom vidu

Ostali padeži su isti kot kod neodredjenoga vida.

Ostali padeži s palatalnimi nastavki i s alternirajućim naglaskom u svi padeži.

Superlativ: nȃjslablji i nȃjslabiji/nȃjslabìji
Ovako se dekliniraju još: nor, nov, zdrav, zreo i star. [Stȃr s dubletom prema tipu mlȃd, v. § 424.]

4. Obliki s cirkumfleksom u neodredjenom vidu i s akutom u odredjenom

Naglasak i mjesto naglaska ostaju u ostali padeži isti, u neodredjenom vidu dugosilazni, a u odredjenom dugouzlazni.
c) mlàdji/mládji; nȃjmladji
Ovako se dekliniraju svi ostali jednosložni pridjevi izvan zao.

5. Pridjev zao, ki čini poseban naglasni tip, ima u neodredjenom vidu sve tri naglaske, a u odredjenom vidu u svi padeži samo akut.

c) gòrji; nȃjgorji

Dvoi većsložne osnove s nepostojanim a

Kod ovih pridjevov su, izvan tipa 6., 10., dijelom i 7. nastavki neodredjenoga vida u odvisni padeži dužički (izvan u A jd. i mn.).

6. Obliki s kratkim naglaskom na prvom slogu u odredjenom i neodredjenom vidu

c) čarobnìji; nȃjčarobniji/nȃjčarobnìji
Po ovoj šemi se dekliniraju i mnogi dvosložni pridjevi, npr. čùdan, šìkan.

7. Dvosložni obliki s alternirajućim kratkim i dugouzlaznim naglaskom u neodredjenom vidu i s cirkumfleksom na nastavku u odredjenom

c) svitlìji; nȃjsvitliji/nȃjsvitlìji
Prema odredjenomu vidu se dekliniraju i odnosni pridjevi tipa bojnȋ [v. § 445].

Razlika prema tipu svìtao postoji samo u naglasku odvisnih padežov m. r. i sr. r. jd. neodr. vida, ki nimaju naglasnih dubletov.

8. Obliki s dugosilaznim naglaskom na osnovi u neodredjenom vidu i s dugosilaznim na nastavku u odredjenom vidu u cijeloj paradigmi

b) Odredjeni vid slijedi tipu svitlȋ: kratkȋ, kratkȃ, kratkȏ

c) kràći; nȃjkraći

9. Obliki s dugosilaznim naglaskom na osnovi u neodredjenom i s akutom na istom slogu u odredjenom vidu; nastavki su u odredjenom vidu kratki.

Naglasak i mjesto naglaska su u obadvi vidi u svi obliki isti.

c) potribnìji; nȃjpotribniji/nȃjpotribnìji

10. Obliki s akutom uvijek na istom slogu u neodredjenom i odredjenom vidu

b) Razlika odredjenoga vida prema neodredjenomu je jedino N jd. m. r.: dostójni.

c) dostojnìji; nȃjdostojniji/nȃjdostojnìji

Obliki s akutom na istom slogu u neodredjenom i odredjenom vidu s mogućom dubletom mjesta naglaska u odredjenom vidu

b) Dubletni obliki odredjenoga vida glasu: folíšni, folíšno, folíšna, mn. folíšni, -a, -e.

c) folišnìji; nȃjfolišniji/nȃjfolišnìji

Ostale osnove

11. Kratki naglasak u neodredjenom vidu, akut u odredjenom

Naglasak i mjesto naglaska su u svi obliki isti.

Naglasak i mjesto naglaska ostaju u svi obliki isti.

c) zelenìji; nȃjzeleniji/nȃjzelenìji

Kratki naglasak u odredjenom i neodredjenom vidu, u odredjenom vidu su i dubletni akutirani obliki mogući

U ostali obliki su naglasak i mjesto naglaska isti.

Naglasak i mjesto naglaska ostaju u ostali obliki isti.

c) veselìji; nȃjveseliji/nȃjveselìji

12. Akut u neodredjenom i odredjenom vidu uvijek na istom slogu

Naglasak i mjesto naglaska su u svi obliki isti.

b) Odredjeni vid se razlikuje od neodredjenoga samo u N jd. m. r: dáleki

c) dálji/dàlji; nȃjdalji
Ovako se dekliniraju i mnogi većsložni, najvećim dijelom trpni, pridjevi, npr. pofárban, posúdjen, blagoslóvljen ili posvojni tipa fárnikov [v. § 441], komparativ im je – ako je moguć – perifrastičan (jače/bólje pofárban).

13. U N jd. m. r. neodredjenoga vida prema početku riči premješćen kratki naglasak sa zanaglasnom dužinom, u svi drugi obliki odredjenoga i neodredjenoga vida je naglasak na zadnjem slogu osnove, i to:
Kratki naglasak u neodredjenom i odredjenom vidu

b) razlika odredjenoga vida prema neodredjenomu samo u N jd. m. r.: strahovìti

c) strahovitìji; nȃjstrahovitiji/nȃjstrahovitìji

Kratki naglasak u neodredjenom vidu, u odredjenom dubleta kratki/akut

Naglasak i mjesto naglaska su u ostali obliki isti.

Naglasak i mjesto naglaska su u svi obliki jednine i množine isti.

c) hakljivìji; nȃjhakljiviji/nȃjhakljivìji

Akut u neodredjenom i odredjenom vidu

Naglasak i mjesto naglaska su u svi ostali obliki isti.

b) Razlika odredjenoga vida prema neodredjenomu samo u N jd. m. r.: bogáti

c) bogatìji; nȃjbogatiji/nȃjbogatìji

Cirkumfleks u neodredjenom vidu, akut u odredjenom

Naglasak i mjesto naglaska su u svi obliki jednine i množine isti.

c) jače smìjūć, jače smijaća, -e; nȃjjàče smìjūć

14. Cirkumfleks na zadnjem slogu osnove u neodredjenom vidu, akut u odredjenom, nastavki su dužički

Naglasak i mjesto naglaska su u ostali obliki jednine i množine isti.

Naglasak i mjesto naglaska su u ostali obliki jednine i množine isti.

c) dragocjenìji; nȃjdragocjeniji/nȃjdragocjenìji

15. Posvojni pridjevi na -ov, -ev, -ljev, -in imaju samo neodredjeni vid.

a) Posvojni pridjevi, ki zadržavaju naglasak i mjesto naglaska imenice, od ke su načinjeni, u cijeloj paradigmi; nastavki su im kratki, npr.:

jábuka – jábukov, -a, -o; fárnik – fárnikov; učìtelj – učìteljev; újča – újčin; strìča – strìčin; májka – májkin; Márica – Máričin.

Posvojni pridjevi od muških imenic s prema početku riči premješćenim naglaskom i zanaglasnom dužinom u N jd. m. r., npr. gospòdīn, gospodìna, imaju u svoji obliki naglasak genitiva ishodne riči:

gospodìnov vȓt, gospodìnovi làpti – zastùpnīk, zastupnȋka – po zastupnȋkovom góvoru – načèlnīk, načelnȋka – načelnȋkove rȋči, ali: òtāc, òca – òčēv stȃn, očévi prijátelji s akutom.

b) Kod pridjevov stvorenih od jednosložnih imenic slijedi naglasak oblikom odvisnih padežov te imenice, ako su dugosilazno ili dugouzlazno naglašene, np r. mȃk, máka – mákov djȇd; brȃt, bráta – brátovo vesélje; strȋc, strȋca – strȋčēv gȏst; kod kratko naglašenih odvisnih padežov je posvojni pridjev na nastavku akutiran, npr.:

bȏr, bòra – boróvo drȋvo; pȏp, pòpa – Popóva lókva;
grȏf, gròfa – grofóvo imánje.

c) Posvojni pridjevi, ki su stvoreni od imenic na -ač, -ar, ke imaju u N jd. m. r. prema početku riči premješćen kratki naglasak i zanaglasnu dužinu, npr. kòvāč, kovȃča; mèsār, mesȃra; kȑčmār, kȑčmȃra; gospòdār, gospodȃra; cèsār, cesára imaju dva načine akcentuiranja:

– s naglaskom genitiva ishodne riči, npr.:

od krčmȃrove žènē, na mesȃrovom imánju, gospodȃrovi kònji,
cesárova prátež;

u ovi slučaji se u razgovornom jeziku upotribljava posvojni genitiv imenice:

od krčmȃra žènē, na imánju mesȃra, gospodȃra kònji;

– s prema početku riči premješćenim kratkim naglaskom i dužičkim nastavkom u N jd. m. r. i s akutom na nastavku u svi drugi obliki:

Mesàrōv slȗga, Mesaróvo stánje, u Kovačévoj hìži, Krčmàrōv dvȏr, na Krčmaróvom dvóru;

u ovi slučaji se posvojni pridjev ne odnosi na pojedinca, nego na hižno ime Mesaróvi, Kovačévi, Krčmaróvi.

d) Pridjevi na -in, kod kih je ishodna rič cirkumflektirana ili ima kratki naglasak, a u genitivu joj je nastavak dužičak, moru imati zanaglasnu dužinu ili ne, npr.:

• kûma, kûmē – kûmīn, kûmina/kûmīna, tako i npr. Mȃte, Mȃtē – Mȃtīn, sèstra, sèstrē – sèstrīn/sèstrin, Mȋho, Mȋhē – Mȋhīn, Lûka, Lûkē – Lûkīn.

Naglasak i mjesto naglaska ostaju u ostali obliki u jednini i množini isti.

16. Posvojni i odnosni pridjevi na -ći, -inji, -ji, -lji, -nji i -šnji imaju akut na predzadnjem slogu nominativa; mjesto naglaska i naglasak ostaju u cijeloj paradigmi isti, nastavki su kratki:

domáći, budúći, teléći, dičínji, viškínji, pčelínji, kokošínji, Bóžji, vrážji, govédji, máčji, kózlji, ríblji, zádnji, víšnji, poslídnji, zutrášnji, sadášnji, nigdášnji i dr., npr. domáćemu stȃnu, s Bóžjim blágoslovom, u kokošínjoj sùpi, njegóvimi ričámi.

Odnosni pridjevi na -ni su većinom akutirani; akut ostaje u svi obliki na istom mjestu: júžni, sjéverni, štálni, úsni, rúčni, samítni.

– Neki (malobrojni) dvosložni pridjevi na -ni imaju cirkumfleks na nastavku, kade i u svi obliki ostaje:

bojnȋ, bojnȏ, bojnȃ – bojnȏga, bojnȇ... mn. bojnȋ, bojnȃ, bojnȇ – bojnȋh, bojnȋm...

Tako se dekliniraju npr. i cvitnȋ, grobnȋ, sadovnȋ, vojnȋ i još neki drugi.

– Isto manji broj pridjevov na -ni ima kratki naglasak uvijek na istom, zvećega prvom, slogu, npr.:

smȑtni, ùlični, kȑvni, tȑpni, mòtorni, baròkni.

– Neki odnosni pridjevi zadržavaju cirkumflektiranu šemu ishodne riči sa zanaglasnom dužinom; to su pridjevi od imenic tipa ȋstōk – ȋstōčni, zȃpād – zȃpādni, ȗvōd – ȗvōdni, nȃrōd – nȃrōdni. Naglasak i njegovo mjesto ostaju kroz cijelu paradigmu isti; nastavki su kratki: nȃrōdnoga, nȃrōdne, nȃrōdnomu, nȃrōdnoj – množina: nȃrōdni, -a, -e, nȃrōdnih, nȃrōdnim itd.

Trpni pridjevi

Trpni pridjevi

17. Naglasak trpnih pridjevov se zvećega redi po prezentu. Razlikujemo tri naglasne tipe:

a) Kratki naglasak na 1. slogu osnove u svi obliki jd. i mn. neodredjenoga i odredjenoga vida:

Ov tip je najveć zastupan u V. vrsti glagolov, npr. skùhan, posìjan, upljùvan, zagrìjan, ali se u drugi vrsti takaj more najti, npr.:

ukràdjen/ukrádjen, porìžen/porížen, pomìlovan, pùknut, raskìnut, vìdjen.

b) Kratki naglasak na prvom slogu osnove sa zanaglasnom dužinom u N jd. m. r. Ovo je jako čuda hasnovan naglasni tip trpnih pridjevov. On prevladava u I. vrsti, ali i u svi drugi je obiljno zastupan. U obliki izvan N jd. m. r. imamo dvi varijante:

– Kratki naglasak na zadnjem slogu osnove u neodredjenom vidu, u odvisni padeži m. r. i sr. r. jd. alternacija intonacije (kratki : akut) i mjesta naglaska; u odredjenom vidu dugouzlazni naglasak na zadnjem slogu osnove u jednini i množini:

Množina neodredjenoga vida: NV upletèni, -a, -e, G upletènīh, D upletènīm, A upletène, -a, -e, L upletènī, I upletènimi.

Ovakove oblike imaju npr. plàćēn, pomètēn, pogòšćēn, zgràdjēn i neki pravi pridjevi, npr. pòštēn.

– U neodredjenom vidu kratki naglasak za zanaglasnom dužinom samo u N jd. m. r., u drugi obliki jd. i mn. cirkumfleks na zadnjem slogu osnove; u odredjenom vidu je zadnji slog osnove akutiran. Nastavki neodredjenoga vida su dužički [v. smìjūć, § 439].

Ovakove oblike imaju npr. pòljān, pòčēt, pròklēt, potkòvān, namètān, pòznāt, òprān, daròvān, izvojèvān, skòvān.

Kod nekih trpnih pridjevov II. vrsti postoju dublete [v. §§ 435, 439]:

Ovakove dublete su npr. i gánut/gànūt, prígnut/prìgnūt.

Kod trpnoga pridjeva 6. r. I. vrsti imamo dublete tipa:

Simo spadju npr. nastrt, otprt, otkrt, pokrt, preprt, potprt, prostrt, zastrt.

c) Akut na prvom slogu osnove u neodredjenom i odredjenom vidu u svi obliki jd. i mn.; nastavki su kratki [v. dálek, § 435].

Ov naglasni tip se more najti u II., IV. i V. vrsti, npr. zdígnut, spúknut, uvénut, kúpljen, bránjen, upítan, zaglédan, a poneki primjeri i u I. vrsti, npr. ubódjen, saméljen.

18. Kod negiranih pridjevov leži naglasak u velikoj većini na prvom slogu, pri čem ali kvantitet, a u duži riči ponekad i intonacija nenegiranoga pridjeva ostaje, npr.:

kršćánski – nèkršćānski, ùgodan – nèugodan, vrȋdān – nèvrīdān, pogȋbēlan – nèpogībēlan/n èpogȋb ē lan, l ȋp – nèlīp, fàljīv – nèfaljīv.

Mali broj negiranih pridjevov ima, kot dubletni oblik, dugouzlazni naglasak na negacijskom prefiksu, sljedeći slogi su kratki, npr.:

némoćan, néšikan/nèšikan, nésrićan/nèsrićan, némiran/nèmīrān.

Zamjenice

Značenje